Sindikat državnih službenika: Najava "hlađenja ekonomije" ne smije značiti hlađenje države

Najava zamrzavanja plaća za više od 200.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru otvara ozbiljno pitanje kako država uopće planira zadržati ljude u sustavima koji već godinama funkcioniraju na granici izdržljivosti, poručuju iz Sindikata, u priopćenju koje u nastavku prenosimo u cijelosti.

"Državna služba već danas osjeća posljedice kroničnog manjka zaposlenih, preopterećenosti i sve većeg odlaska iskusnog kadra. Ljudi odlaze jer više ne vide sigurnost, perspektivu ni stvarnu namjeru da se problemi sustavno rješavaju.

Sustavi ne pucaju preko noći. Prvo godinama gube ljude, iskustvo i kapacitete. A onda se svi iznenade kada posljedice postanu vidljive građanima."

"Ako se pod “hlađenjem ekonomije” podrazumijeva dodatno smanjivanje realne vrijednosti rada kroz rast cijena i zamrzavanje plaća, onda se mora jasno reći da će takve posljedice najviše osjetiti upravo građani – kroz sporije institucije, duža čekanja, manju dostupnost usluga i daljnje slabljenje sustava."

"Država ne može očekivati učinkovite institucije ako ljudi koji ih nose godinama rade na rubu izdržljivosti.

Posebno zabrinjava stanje u pravosuđu i zatvorskom sustavu, na koje SDLSN RH upozorava godinama. Nakon tragedije u Drnišu više nitko ne može reći da su upozorenja o nedostatku kadra, preopterećenosti sudova, sporosti postupaka i prekapacitiranim zatvorima bila pretjerana."

"Zato svaka mjera koja dodatno demotivira zaposlene u državnim i javnim službama mora biti pažljivo promišljena i popraćena stvarnim socijalnim dijalogom sa sindikatima, a ne jednostranim odlukama.

Posebno kada je posljednje povećanje osnovice bilo raspoređeno kroz model “1 + 1 + 1”, dok istovremeno troškovi života i inflacija nastavljaju sustavno smanjivati realnu vrijednost rada i primanja zaposlenih. U takvim okolnostima više se ne govori samo o pitanju visine plaća, nego o postupnom obaranju cijene rada u državnim i javnim službama."

"Jer ako rast plaća ne prati stvarni rast troškova života, zaposlenici realno imaju manje, bez obzira na nominalna povećanja. Dugoročno, takva politika dovodi do daljnjeg odlaska ljudi, slabljenja institucija i urušavanja sustava koji već danas funkcioniraju na granici izdržljivosti.

Sustav danas već puca po šavovima. I zato pitanje državnih i javnih službi više nije pitanje samo zaposlenih u tim sustavima, nego pitanje sigurnosti građana i funkcioniranja države.

“Hlađenje ekonomije” ne smije značiti daljnje slabljenje sustava koji već godinama opstaju isključivo zahvaljujući ljudima koji u njima još uvijek ostaju raditi unatoč svemu. Jer kada sustav ostane bez ljudi, posljedice više nisu administrativni problem. Tada postaju problem cijelog društva", poručuju iz Sindikata.